Autor: vitaginn

Vaginalna flora je naziv za bakterije koje žive unutar vagine i označava ravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija na vaginalnoj sluznici.

Dijete se rodi sa sterilnom vaginalnom florom, ali ubrzo nakon rođenja ona se naseljava raznim vrstama mikroorganizama, koji, ukoliko su u ravnoteži, formiraju zaštitni biofilm na vaginalnoj sluznici. Proizvodnjom mliječne kiseline održavaju kiselost vaginalne sluznice oko pH 4-4,5. Kisela sredina i zaštitni biofilm sprječavaju naseljavanje i prevagu patogenih mikroorganizama. Gotovo sve vaginalne tegobe nastaju uslijed poremećaja vaginalne mikroflore.

Smatra se da oko 60-70% žena ima narušenu vaginalnu mikrofloru. Vaginalna mikroflora može biti narušena raznim čimbenicima kao što su stres, trudnoća, rizičan i nezaštićen spolni odnos, razne bolesti, menstruacija, menopauza, antibiotici , neadekvatna sredstva za osobnu higijenu i sl. Mikroorganizmi koji su inače sastavni dio vaginalne flore i nisu patogeni , tada to postaju i izazivaju neku od vaginalnih infekcija poput kandidijaze ili bakterijske vaginoze. 

Gardnerella vaginalis (GV) se najčešće koristi kao sinonim za bakterijsku vaginozu koju obilježava površinska infekcija rodnice popraćena naglašenim iscjetkom često sivkasto pjenušave boje, neugodnog mirisa i svrbeža stidnice. Ova bakterija može bitno narušiti kvalitetu života žene ne samo zbog neugode i bolnosti prilikom odnosa, već i zbog mogućih kliničkih posljedica uzrokovanih porastom različitih bakterijskih agensa koji svojim prodorom u gornje dijelove ženskog spolnog sustava mogu uzrokovati brojne zdravstvene tegobe.

Gardnerella vaginalis je sastavni dio naše crijevne mikrobiološke flore i u poremećenim uvjetima tjelesne ravnoteže se prekomjerno razmnožava uzrokujući nastajanje bakterijske vaginoze. 

Tijekom provođenja terapije se preporučuje ili suzdržavanje od spolnih odnosa ili odnosi sa zaštitom (kondomom). Neadekvatnim provođenjem terapije i neliječenjem se može očekivati povrat infekcije jer mikroorganizmi postaju otporni, a liječenje postaje teže i frustrirajuće, kako za pacijenta tako i za liječnika. Posljedice u pojedinaca mogu uistinu biti dugoročne, kao primjerice kronične upale rodnice i grlića maternice, gubitak trudnoća ili zdjelična upalna bolest.

Vaginalna flora (mikrobiota/mikroflora) je naziv za skup mikroorganizama u rodnici ili vagini koji čine učinkovitu barijeru prolazu brojnih patogena. Glavna sastavnica zdrave vaginalne mikrobiote su štapićaste bakterije – laktobacili.

Laktobacili posjeduju određena pozitivna svojstva kojima održavaju njezinu zdravu ravnotežu te imaju ključnu ulogu u reproduktivnom zdravlju žena.

Uloga laktobacila je proizvodnja mliječne kiseline, odnosno stvaranje kiselog medija u sluznici rodnice koji sprječava razmnožavanje mikroorganizama štetnih za zdravlje žene.

• vaginalna infekcija (gljivična ili bakterijska infekcija, trihomonijaza)
• reakcija vagine na strano tijelo (npr. zaboravljeni tampon ili kondom) ili na supstancu (npr. spermicid, sapun)
• promjene koje nastaju nakon menopauze mogu uzrokovati vaginalnu suhoću, naročito tokom seksa, kao i vodenasti vaginalni iscjedak ili druge simptome.
• promjena vaginalne flore (prirodna zaštita žene) peckanje, svrbež u intimnom području i vaginalni iscjedak mogu biti povezani s narušenom ravnotežom vaginalne mikroflore, prirodne zaštite protiv naseljavanja štetnih bakterija i gljivica.

Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod velikim povećanjem i osvjetljenjem promatra vrat maternice, rodnica i stidnica pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa pod nazivom kolposkop. Ovisno o tome promatra li se vrat maternice (cerviks) i vagina (grčki kolpos) metoda se naziva kolposkopija ili vulvoskopija ukoliko se promatra vanjsko spolovilo (vulva). Kolposkopija je izvanredna dijagnostička dopuna citologiji. Omogućuje pouzdanu procjenu lokalizacije i proširenosti patološke epitelne lezije, te ciljanu biopsiju iz suspektnog područja. Točnost kolposkopije leži između 60 – 85%, u kombinaciji s citologijom 98 – 99%, i veoma je ovisna o iskustvu kolposkopičara.

Probiotici su mikroorganizmi koji imaju pozitivne učinke na zdravlje ako se nalaze u primjerenoj količini, bilo u probavnom ili mokraćno-spolnom sustavu. Još se nazivaju i ”dobre” bakterije jer ih razlikujemo od onih ”loših” koje izazivaju bolest. Donedavno se pogrešno vjerovalo da svi mikroorganizmi izazivaju bolest, međutim, brojnim je istraživanjima dokazano kako postoje mikroorganizmi čija prisutnost u našem organizmu ima dobre učinke na zdravlje. 

Laktobacili su dominantne bakterije mokraćno-spolne mikroflore koje posjeduju određena pozitivna svojstva kojima održavaju njenu zdravu ravnotežu. Vaginalna mikrobiota (mikroflora) je kompleksna zajednica različitih mikroorganizama, a u zdravih se žena sastoji od različitih aerobnih i anaerobnih bakterija, virusa, gljivica i protozoa. Mikrobiota ima važnu ulogu u imunološkom sustavu jer predstavlja efikasnu barijeru prolazu raznih patogena.

Genitalne bradavice (Condylomata acuminata, spolne bradavice, anogenitalne bradavice) su hiperplastične promjene, ponekad na peteljci, koje se nalaze na koži ili sluznici spolovila, a njihov uzročnik je humani papiloma virus (HPV).

Većina anogenitalnih bradavica, oko 90 posto, uzrokovana je genotipovima HPV 6 i HPV 11. No, mogu biti uzrokovane i genotipovima HPV 1, HPV 2, HPV 10, HPV 16, HPV 30, HPV 44 i HPV 45.

Većina genitalnih HPV infekcija uzrokovana je genotipovima HPV 6, HPV 11, HPV 16 i HPV 18. Genotipovi HPV 16 i HPV 18 povezani su s razvojem displastičnih promjena i karcinoma genitalnog trakta.

Humani papiloma virus (HPV) prenosi se bliskim i spolnim kontaktom: genitalno-genitalnim, analno-genitalnim, te oralno-genitalnim. Dijeljenje seksualnih pomagala također može dovesti do HPV infekcije. Vrlo rijetko, anogenitalne bradavice mogu biti uzrokovane bradavicama s ruke, a u   rijetkim slučajevima do infekcije djeteta može doći prilikom poroda.

Genitalne bradavice se javljaju nekoliko tjedana ili mjeseci nakon infekcije HPV-om, a u nekim slučajevima i puno kasnije. Svakako treba spomenuti da se u većine osoba zaraženih HPV-om ne razvijaju bradavice, te su one samo nositelji virusa. Naime, samo u oko 1-2 osoba od 100 zaraženih HPV-om, razviju se anogenitalne bradavice.

Genitalne bradavice se ubrajaju u jednu od najčešće dijagnosticiranih spolno prenosivih bolesti.

Što je uzrok bakterijske vaginoze i gljivičnih infekcija nije sasvim jasno. To može biti radi seksualne aktivnosti, međutim uzrok može biti i primjerice stres, loša intimna higijena, različite bolesti ili hormonalne promjene. 
Postoje dokazi kako i prehrana može utjecati na rizik od infekcija. I hranu visokog glikemijskog indeksa možemo staviti na popis čimbenika koji povećavaju rizik od razvoja bakterijske vaginoze i kandidijaze. Naime, jedemo li često hranu koja naglo podiže šećer u krvi, izlažemo svoj organizam oksidativnom stresu i štetimo svom imunitetu. Stoga, posredno je moguće i da prekomjernim unosom šećera saharoze, bijelog brašna i riže povećavamo rizik od bakterijske vaginoze i kandidijaze.  

• -dodacima prehrani koje osiguravaju potporu imunološkom sustavu 
• -obogatiti prehranu lanenim sjemenkama i lanenim uljem, cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi
• -izbjegavati pretjeranu konzumaciju ugljikohidrata jer upravo ugljikohidrate gljivice koriste za rast i razmnožavanje
• -brisati intimno područje od naprijed prema analnom otvoru
• -odabrati donje rublje od pamuka i prirodnih materijala, što manje uske i sintetičke odjeće
• -redovne posjete ginekologu

Malo je među nama onih kojima bake nisu davale savjete u vezi sa životom, ali i sa zdravljem, npr. ne sjedite na hladnom, ne nosite dugo mokre kupaće kostime, čuvajte se propuha i sl.

Danas i znamo da savjeti naših mama i baka itekako imaju svoju svrhu. Pothlađeni organizam pogoduje razvoju mikroorganizama kao što su bakterije – najčešći uzročnici upale mjehura I rodnice.