Uobičajena terapija bakterijske ili gljivične vaginoze odgovarajućim lijekovima je dosta učinkovita. Međutim, upravo uslijed postojećeg poremećaja mikroflore vagine, ponovno javljanje bolesti je vrlo često. U prva tri mjeseca nakon liječenja, bakterijska vaginoza ponavlja se u 15-30% slučajeva a, nakon dužeg perioda, gotovo 50% žena imat će iste simptome kao prije liječenja. Kod vaginalne kandidijaze ( gljivične infekcije), dolazi do ponovnih upala u 20-40% pacijentica i to četiri do šest tjedana nakon provedenog liječenja. Iz tog razloga, uz liječenje akutne infekcije, važno je i oporaviti vaginalnu floru. 

Prije menopauze sve je super, ali onda stvari kreću nizbrdo – ponekad i doslovno

Starenje ne utječe samo na kožu lica. Prije menopauze, vagina treba biti ružičasta i  vlažna. Ali kada se količina estrogena počne smanjivati u menopauzi, koža postaje bljeđa, a vagina opuštenija i suša. Starenje također uzrokuje da elastičnost vagine ne bude na istoj razini. Budući da vaginalni mišići slabe, nekim se ženama napravi prolaps (spuštanje maternice, mjehura ili rektuma u vaginu).Jedna od najzapaženijih nuspojava menopauze jest vaginalna suhoća, što može uzrokovati upalu tijekom snošaja, a i ostale svakodnevne aktivnosti poput hodanja mogu biti bolne. Nasreću, u ljekarni se mogu kupiti estrogenske kreme za mazanje vagine. Potrebno je biti oprezan s pranjem i izbjegavati sapune s mirisima jer oni mogu iritirati osjetljivo žensko područje. Čista je voda obično dovoljna, a postoje i namjenski sapuni za intimnu njegu bez mirisa. Tri od četiriju žena iskuse gljivičnu infekciju vagine u nekom stadiju života, a rizik se povećava u menopauzi. Kada razina estrogena padne i vagina se isuši, njezin pH raste, što se dovodi u vezu sa smanjenjem zdravih bakterija, zbog čega je vagina sklonija infekcijama kao što su gljivice. Ako imate simptome kao što su svrbež, gust bijeli iscjedak s mirisom i osjećaj nelagode, vjerojatno imate gljivice i trebali biste se ići pregledati. One ponekad prođu same od sebe, no za to je potrebno dulje razdoblje. Neke su žene posebno osjetljive na infekcije i teško ih liječe. To je često zbog njihova imunosnog sustava, koji napadaju brojni čimbenici povezani sa stresom. Gljivice možete dobiti i ako se brišete prema naprijed. Tada bakterije iz anuse lako prelaze na vaginalno područje.

⏺Kolposkopija

Promatranje vrata maternice putem leće koja povećava sliku. Nakon promatranja mjesta na kojem je lezija ponekad se učini biopsija (uzimanje uzorka tkiva s mjesta na kojem je lezija) te histološka analiza kako bi se odredila priroda lezije.

⏺Uzorak vaginalnog iscjetka

Ginekolog uzima malo vaginalnog iscjetka, stavlja ga na stakalce i promatra pod mikroskopom. Često se primjenjuje u slučaju sumnje na Candidu i Gardnerellu.

⏺Vaginalni bris

Pretrazi koja se obavlja u slučaju sumnje na mikoze prouzročene Candidom, infekcije Trichomonasom ili virusom Herpes simplex. Uzima se vaginalni bris u kojem se potom otkriva eventualno prisustvo mikroorganizama.

⏺Bris vrata maternice

Ova je pretraga neophodna u slučaju infekcija Chlamydiom i Mycoplasmom. Sastoji se u uzimanju uzorka sluznice s unutrašnjosti kanala vrata maternice.

⏺Papa-test

Analizom djelića vrata maternice omogućava se otkrivanje staničnih promjena koje mogu dovesti do razvoja tumora. Nakon Papa-testa mogu se obaviti i virološki testovi, poput HC2 (Hybride Capture), koji otkriva je li prisutan HPV virus te koliko je rizičan, ili PCR (Polymerase Chain Reaction) koja omogućuje točnu tipizaciju HPV-a.

Vaginalna flora je naziv za bakterije koje žive unutar vagine i označava ravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija na vaginalnoj sluznici. Dijete se rodi sa sterilnom vaginalnom florom, ali ubrzo nakon rođenja ona se naseljava raznim vrstama mikroorganizama, koji, ukoliko su u ravnoteži, formiraju zaštitni biofilm na vaginalnoj sluznici. Proizvodnjom mliječne kiseline održavaju kiselost vaginalne sluznice oko pH 4-4,5. Kisela sredina i zaštitni biofilm sprječavaju naseljavanje i prevagu patogenih mikroorganizama. Gotovo sve vaginalne tegobe nastaju uslijed poremećaja vaginalne mikroflore.

Smatra se da oko 60-70% žena ima narušenu vaginalnu mikrofloru. Vaginalna mikroflora može biti narušena raznim čimbenicima kao što su stres, trudnoća, rizičan i nezaštićen spolni odnos, razne bolesti, menstruacija, menopauza, antibiotici , neadekvatna sredstva za osobnu higijenu i sl. Mikroorganizmi koji su inače sastavni dio vaginalne flore i nisu patogeni , tada to postaju i izazivaju neku od vaginalnih infekcija poput kandidijaze ili bakterijske vaginoze.