Već je odavno poznato i pročitali smo da ginekolozi ne preporučuju ženama nošenje dnevnih uložaka niti tangi zbog češćih infekcija i gljivičnih oboljenja, no kad se žene pita kako spavaju, mnoge upravo spavaju u punoj ratnoj spremi i ne dopuštaju tijelu da barem noću malo prodiše. Bez obzira koliko nam je važno kakvu pidžamu nosimo i što preferiramo odjenuti u krevet na ovaj savjet se ne bi trebalo oglušiti. Savjetuje se ne odijevati donje rublje ispod pidžame i to prije svega zbog zdravstvenih razloga.

Uski i neprozračni materijali mogu izazvati infekcije rodnice. Nošenjem donjeg rublja noću koža spolovila ne može doći do svježeg zraka. Vlažna i topla klima koja se dodatno pojačava nošenjem donjeg rublja idealna je podloga za razvoj bakterija.
Ako baš morate nositi gaćice, onda neka budu pamučne, široke, primjerice bokserice od supruga.

Pečenje, svrbež i neugodan miris samo su neki od neugodnih simptoma vaginalnih infekcija koje su vrlo česte – toliko da većina žena tijekom života doživi neki oblik vaginalne infekcije. Prema nekim istraživanjima čak 75 posto žena u određenom razdoblju života suoči se s gljivičnom infekcijom, najčešćim oblikom vaginalnih infekcija

Vaginalna gljivična infekcija, koja se također naziva i kandidijaza, jedan je od najčešćih oblika vaginalnih infekcija. Tako se javlja kod čak tri od četiri žene tijekom života, a kod većine njih i dva ili više puta. Gljivične infekcije nerijetko muče brojne žene, a nastaju zbog jednostavnih razloga – zbog oslabljenog imuniteta, loše prehrane, izloženosti velikom stresu, uzimanja antibiotika ili nošenja donjeg rublja načinjenog od umjetnih vlakana. Naime, vagina prirodno sadrži uravnoteženu mješavinu gljivica i bakterija, no u slučaju poremećaja te ravnoteže može doći do pretjeranog razmnožavanje gljivica. Simptomi gljivične infekcije poprilično su neugodni, a najčešće se javlja osjećaj peckanja, svrbež, gusti bijeli iscjedak, a ponekad čak i bol te osjetljivost na području vagine.

Vaginitis /colpitis/ je upala sluznice rodnice i ponekad stidnice koja može biti zarazne i nezarazne prirode. 

Simptomi uključuju iscjedak iz rodnice, nadražaj, svrbež i crvenilo. Dijagnoza se postavlja na osnovu ambulantne pretrage iscjetka iz rodnice. Liječenje je usmjereno na uzrok i na bilo koji teški simptom.

U žena reproduktivne dobi , vaginitis je obično zarazne prirode ( trihomonalni vaginitis, bakterijska vaginoza i candida vaginitis).

Pretežita sastavnica normalne vaginalne flore su vrste bakterija Lactobacillus. One održavaju PH rodnice u normalnom rasponu (3,8-4,2) , sprječavajući tako prerastanje patogenim bakterijama i gljivicama. Visoka razina estrogena kod ovih žena, također održava debljinu sluznice rodnice, pojačavajući lokalnu obranu. Čimbenici koji stvaraju sklonost naseljavanju patogenih gljivica i bakterija na sluznicu rodnice su lužnati PH uslijed menstrualne krvi, sperme ili smanjena količina laktobacila, usko, nepropusno rublje, loša higijena i često ispiranje rodnice. Vaginitis može nastati i uslijed stranih tijela ( npr. zaboravljen tampon). Upalni vaginitis, koji nije zarazne prirode, rijetko se javlja kod žena reproduktivne dobi.

Vrlo često se i nakon provedene terapije, vaginitisi ponavljaju. Stoga je, uz liječenje akutne infekcije, važno oporaviti i vaginalnu floru.

Uobičajena terapija bakterijske ili gljivične vaginoze odgovarajućim lijekovima je dosta učinkovita. Međutim, upravo uslijed postojećeg poremećaja mikroflore vagine, ponovno javljanje bolesti je vrlo često. U prva tri mjeseca nakon liječenja, bakterijska vaginoza ponavlja se u 15-30% slučajeva a, nakon dužeg perioda, gotovo 50% žena imat će iste simptome kao prije liječenja. Kod vaginalne kandidijaze ( gljivične infekcije), dolazi do ponovnih upala u 20-40% pacijentica i to četiri do šest tjedana nakon provedenog liječenja. Iz tog razloga, uz liječenje akutne infekcije, važno je i oporaviti vaginalnu floru. 

Prije menopauze sve je super, ali onda stvari kreću nizbrdo – ponekad i doslovno

Starenje ne utječe samo na kožu lica. Prije menopauze, vagina treba biti ružičasta i  vlažna. Ali kada se količina estrogena počne smanjivati u menopauzi, koža postaje bljeđa, a vagina opuštenija i suša. Starenje također uzrokuje da elastičnost vagine ne bude na istoj razini. Budući da vaginalni mišići slabe, nekim se ženama napravi prolaps (spuštanje maternice, mjehura ili rektuma u vaginu).Jedna od najzapaženijih nuspojava menopauze jest vaginalna suhoća, što može uzrokovati upalu tijekom snošaja, a i ostale svakodnevne aktivnosti poput hodanja mogu biti bolne. Nasreću, u ljekarni se mogu kupiti estrogenske kreme za mazanje vagine. Potrebno je biti oprezan s pranjem i izbjegavati sapune s mirisima jer oni mogu iritirati osjetljivo žensko područje. Čista je voda obično dovoljna, a postoje i namjenski sapuni za intimnu njegu bez mirisa. Tri od četiriju žena iskuse gljivičnu infekciju vagine u nekom stadiju života, a rizik se povećava u menopauzi. Kada razina estrogena padne i vagina se isuši, njezin pH raste, što se dovodi u vezu sa smanjenjem zdravih bakterija, zbog čega je vagina sklonija infekcijama kao što su gljivice. Ako imate simptome kao što su svrbež, gust bijeli iscjedak s mirisom i osjećaj nelagode, vjerojatno imate gljivice i trebali biste se ići pregledati. One ponekad prođu same od sebe, no za to je potrebno dulje razdoblje. Neke su žene posebno osjetljive na infekcije i teško ih liječe. To je često zbog njihova imunosnog sustava, koji napadaju brojni čimbenici povezani sa stresom. Gljivice možete dobiti i ako se brišete prema naprijed. Tada bakterije iz anuse lako prelaze na vaginalno područje.

⏺Kolposkopija

Promatranje vrata maternice putem leće koja povećava sliku. Nakon promatranja mjesta na kojem je lezija ponekad se učini biopsija (uzimanje uzorka tkiva s mjesta na kojem je lezija) te histološka analiza kako bi se odredila priroda lezije.

⏺Uzorak vaginalnog iscjetka

Ginekolog uzima malo vaginalnog iscjetka, stavlja ga na stakalce i promatra pod mikroskopom. Često se primjenjuje u slučaju sumnje na Candidu i Gardnerellu.

⏺Vaginalni bris

Pretrazi koja se obavlja u slučaju sumnje na mikoze prouzročene Candidom, infekcije Trichomonasom ili virusom Herpes simplex. Uzima se vaginalni bris u kojem se potom otkriva eventualno prisustvo mikroorganizama.

⏺Bris vrata maternice

Ova je pretraga neophodna u slučaju infekcija Chlamydiom i Mycoplasmom. Sastoji se u uzimanju uzorka sluznice s unutrašnjosti kanala vrata maternice.

⏺Papa-test

Analizom djelića vrata maternice omogućava se otkrivanje staničnih promjena koje mogu dovesti do razvoja tumora. Nakon Papa-testa mogu se obaviti i virološki testovi, poput HC2 (Hybride Capture), koji otkriva je li prisutan HPV virus te koliko je rizičan, ili PCR (Polymerase Chain Reaction) koja omogućuje točnu tipizaciju HPV-a.

Vaginalna flora je naziv za bakterije koje žive unutar vagine i označava ravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija na vaginalnoj sluznici. Dijete se rodi sa sterilnom vaginalnom florom, ali ubrzo nakon rođenja ona se naseljava raznim vrstama mikroorganizama, koji, ukoliko su u ravnoteži, formiraju zaštitni biofilm na vaginalnoj sluznici. Proizvodnjom mliječne kiseline održavaju kiselost vaginalne sluznice oko pH 4-4,5. Kisela sredina i zaštitni biofilm sprječavaju naseljavanje i prevagu patogenih mikroorganizama. Gotovo sve vaginalne tegobe nastaju uslijed poremećaja vaginalne mikroflore.

Smatra se da oko 60-70% žena ima narušenu vaginalnu mikrofloru. Vaginalna mikroflora može biti narušena raznim čimbenicima kao što su stres, trudnoća, rizičan i nezaštićen spolni odnos, razne bolesti, menstruacija, menopauza, antibiotici , neadekvatna sredstva za osobnu higijenu i sl. Mikroorganizmi koji su inače sastavni dio vaginalne flore i nisu patogeni , tada to postaju i izazivaju neku od vaginalnih infekcija poput kandidijaze ili bakterijske vaginoze. 

Jedna od vrlo čestih vaginalnih infekcija je i HPV infekcija, kojom je inficirano oko 630 milijuna ljudi širom svijeta i koja se dovodi u izravnu vezu s nastankom karcinoma vrata maternice. Svake godine u svijetu oboli oko pola milijuna žena od karcinoma vrata maternice, a oko 300.000 ih umre.

Samo postojanje HPV-infekcije, bez promjena u PAPA-nalazu i bez okom vidljivih promjena na spolovilu, ne zahtjeva posebno liječenje. U tim slučajevima, koji su i najčešći, preporučuju se različite higijensko-dijetalne mjere, promjene nekih životnih navika i pripravci za obnavljanje vaginalne mikroflore.

Dobrobiti probiotika u različitim infekcijama već su dobro poznate, a prema novim saznanjima njihova se učinkovitost primjećuje i u prevenciji, odnosno kontroli postojeće HPV-infekcije. Uz uredne životne navike i pripomoć probiotika i beta glukana, kod više od 90% žena s dokazanim postojanjem visokorizičnog soja HPV-a infekcija će proći u roku od dvije godine.

Vaginalna mikroflora, kao najvažniji prirodna zaštita, poremećena je tijekom svih genitalnih infekcija. U zaštitnom bakterijskom biofilmu koji izlučuje vaginalna mikroflora i koji oblaže stanice vaginalne sluznice prevladavaju laktobacili. Laktobacili čine 95 %  korisnih  bakterija koje naseljavaju  sluznicu rodnice ili vagine. Oni onemogućavaju djelovanje i umnožavanje štetnih mikroorganzama (bakterija, gljivica, virusa). Zbog toga probiotici koji sadrže laktobacile blagotvorno djeluju na vaginalnu mikrofloru. 

Obnavljajući vaginalnu floru, probiotički sojevi laktobacila  vraćaju ženi prirodnu zaštitu umanjujući mogućnost nastanka genitalnih infekcija, a time i njihovih posljedica.

Vjerojatno nisi nikad razmišljala na taj način, no tvoja vagina je kisela. To znači da je pH vagine niži od 7, točnije, iznosi oko 4. Kiselost je jedna vrlo važna karakteristika vagine, ključna za zdravlje reproduktivnog sustava, a u održavanju pravilne kiselosti sudjeluju brojni čimbenici uključujući i prehranu.

 Rodnicu nastanjuju različite bakterijske vrste, no prevladavaju laktobacili. Laktobacili su prijatelji rodnice zbog toga što svojim rastom onemogućuju razmnožavanje štetnih bakterija. Laktobacili proizvode mliječnu kiselinu koja povećava kiselost rodnice. Kiseli okoliš u kojem je pH nizak nepovoljan je za razmnožavanje štetnih bakterija.