ŠTO MOŽEMO NAVESTI KAO RIZIK ZA DOBIVANJE HPV INFEKCIJE ?

kol 27th, 2018

Znanstvena istraživanja pokazuju utjecaj kroničnog stresa i određenih stavova o seksu na promjene krvnog optoka u cerviksu, što značajno utječe na lučenje cervikalnih žlijezda. Time se ukazuje na organsku vezu između stresa i promjena u ovom dijelu tijela. Slabljenje imunološkog sustava uslijed kroničnog emocionalnog ili drugog stresa, loše prehrane, uživanja alkohola i pušenja, može biti razlogom promjena u imunološkom odgovoru, koje potiču aktivnost virusa.

Kontracepcijske tablete mogu povećati vjerojatnoću nastanka abnormalnosti epitela, premda je točan mehanizam nepoznat. Raspravlja se veća seksualna sloboda i veći broj partnera uz sigurnu zaštitu od trudnoće koju nude oralni kontraceptivi, premda je vjerojatniji mehanizam smanjenje razine vitamina B skupine, odnosno folne kiseline u krvi.

Simptomi ?

Ukoliko se radi o HPV infekciji niskorizičnim tipovima, simptomi mogu biti odsutni a ako su prisutni tada nastaju genitalne bradavice ili kondilomi. U muškaraca se kondilomi javljaju na glavi penisa i prepuciju, u žena na malim usnicama, po cijeloj površini vagine, oko anusa ili na stražnjici. Ako je broj kondiloma umjeren, popraćeni su umjerenim svrbežom. U slučaju većeg broja kondiloma, te ukoliko su u skupinama, moguća su krvarenja i tada su kondilomi veoma bolni.

HPV infekcija s visoko-rizičnim tipovima može biti pridružena ili se javiti izolirano, uglavnom se slučajno otkriva preko HPV obriska vrata maternice učinjenog u okviru obrade abnormalnog PAPA nalaza.

Postavljanje dijagnoze ?

Istraživanja pokazuju da se čak 50 do 80% blagih poremećaja u PAPA testu uz pozitivan nalaz visokorizičnog HPV vraća na normalu bez liječenja. Ponekada se, međutim, promjene brzo pogoršavaju. Iz istog razloga, kod nalaza HPV infekcije vrata maternice najvažniji savjet je redovita PAPA kontrola.

U sklopu cjelovite dijagnostičke obrade – otkrivanja i verifikacije cervikalne displazije, ulogu igraju tri komplementarne metode: PAPA test, kolposkopija s ciljanom biopsijom i patohistološka analiza uzorka.

U novije vrijeme, ovom klasičnom dijagnostičkom trijasu pridodana je i HPV testiranje ili tipizacija virusa, čiji rezultati omogućuju razdvojiti “biološke” od “morfoloških” promjena epitela.

U odsustvu HPV infekcije, promjene se nazivaju “morfološki CIN”, jer i ako se morfološki (izgledom) radi o displaziji, ove promjene ne mogu dovesti do nastanka karcinoma. Samo promjene epitela izazvane humanim papiloma virusom predstavljaju rizik za nastanak karcinoma, te se nazivaju “biološki CIN”.

Mogućnost reakcije organizma tipa prolazne i trajne HPV infekcije, kao i dugi period razvitka prekanceroza iz blagih i umjerenih promjena ostavljaju ogroman prostor za zdravstvenu intervenciju.